
Opšte je poznato da na rast i razvoj biljaka i te kako utiče ljudska energija, te da određena naša raspoloženja, pa prema tome i atmosfera koju kreiramo, može da bude uzuzetno podsticajna da različite vrste sobnog bilja i cveća bujaju, a s druge strane, i da remeti njihovo napredovanje.
Međutim, i drugi faktori utiču na to da li će biljke koje uzgajate u svom prostoru biti napredne ili ne – sobna temperatura, izloženost suncu, vlažnost vazduha, a takođe i muzika. U narednim redovima saznajte kako se biljke ponašaju kada su izložene muzici – sigurno ćete se iznenaditi.
Da li cveće brže raste uz muziku?
Odgovor mnogih istraživača koje je zanimalo isto pitanje je – da! U prošlom veku vršena su mnoga istraživanja usmerena na to kako se biljke ponašaju kada nisu u svom prirodnom okruženju, a neka od njih bila su naročito usmerena na uticaj koji muzika ostvaruje na biljne vrste, a u okviru toga i na cveće.
Istraživanja su pokazala da postoje naročiti receptori kod biljaka, osetljivi na zvukove i vibracije, što znači da one mogu napredovati čak i do 20% brže nego u uslovima bez muzike, a da se njihova biomasa može povećati čak i preko 70%, što zaista zvuči impresivno.
Ukoliko sumnjate u rezultate istraživanja, isporuka cveća u Beogradu koju obavljaju mnoge dobro snadbevene cvećare omogući će vam da u najkraćem vremenskom roku oplemenite svoj prostor i da se i sami uverite da i Vaše cveće može uživati u muzici koja i Vama prija.
Takođe, ukoliko nameravate sami da zasadite cveće, imajte u vidu da će kada nikne imati mnogo više listova, biće raskošnije i veće, a i brojne druge osobenosti biće poboljšane ukoliko je rast od prvog dana praćen puštanjem adekvatne muzike, što znači da ne treba oklevati, već muziku treba uvesti pre nego što cveće uopšte proklija – barem tako kažu mnoga istraživanja.

Kako različite vrste muzike utiču na cveće?
Istraživanja su najpre sprovođena uvođenjem klasične muzike, što je dalo izuzetne rezultate i ohrabrilo istraživače da probaju sa još nekom vrstom muzike. Sledeća istraživanja podrazumevala su rege muziku i otkriveno je da i ona ima veoma pozitivne efekte na rast i razvoj biljaka, koji uopšte ne zaostaju za efektima koje ostvaruje klasična muzika. Kuriozitet je da su povoljni rezultati muzike na napredovanje biljaka uopšte uočeni i kod useva, koji su uvećani za 30 i više procenata u odnosu na regularne uslove.
Kao što smo pomenuli, biljke mogu da regustruju i različite vibracije – to su takođe pokazali eksperimenti. Uočeno je da su pozitivno reagovale i na ples, pa su tako petunije i neven procvetale čak 15-ak dana pre u odnosu na cveće koje nije bilo izlagano, a sve to zbog toga što im je puštana određena vrsta plesa, poznata kao bosonogi indijski ples.
Loše vesti za ljubitelje rok muzike – iskustva pokazuju da biljke čak mogu i da uginu ukoliko su često izložene ovoj vrsti muzike. Da im ona ne prija, dokaz su i biljke penjačice, koje svojim rastom u širokom luku izbegavaju izvor rok muzike. Pomenuti neven u stanju je da ugine nakon dvonedeljnog izlaganja rok muzici.
Neka istraživanja bavila su se i time kako se ruže ponašaju kada su izložene različitim vrstama muzike. Naučnici su 30 ruža izložili sledećim muzičkim žanrovima: zapadnoj klasičnoj muzici, rok muzici, vedskim napevima i indijskoj klasičnoj muzici. Uočeno je da su ruže koje su istraživači izlagali vedskim napevima i indijskoj klasičnoj muzici bile višestruko naprednije od svih drugih podvrgnutim istraživanjima.
Muzika koju biljke takođe ne favorizuju jeste kantri, dok nešto bolje podnose džez muziku.
Kako se objašnjava postojanje bilo kakvog dejstva muzike na cveće?
Kao što znamo, biljke nemaju uši, one ne mogu čuti muziku, kao što je to slučaj sa ljudima i brojnim vrstama životinja, ali muzika na njih deluje posredstvom vibracije, koje one i te kako osećaju.
Naime, biljke imaju protoplazmu, koja čini bitan gradivni element ćelija životinja i biljaka, a protoplazma je uvek u stanju kretanja. Ono što čine vibracije jeste da ubrzaju to kretanje protoplazme, koje onda izuzetno podsticajno deluje na proizvodnju nutrijenata koji svaku biljku čine jačom, otpornijom, izdržljivijom.
Već smo pomenuli da rok muzika nema blagotvorno dejstvo na razvoj cveća, a uzrok leži u činjenici da su vibracije koju ta vrsta muzike proizvodi izuzetno jake, što izaziva efekat kao da se biljka nalazi na izuzetno jakom vetru, koji nikako ne pogoduje njenom napredovanju. To, naravno, nije slučaj sa muzikom koja ima laganiji ritam, kao što je već pomenuta rege muzika, koja ima dejstvo blagog povetarca, koji na cveće pozitivno utiče.
Neki naučnici dovode u pitanje zaključke o uticajima muzike na biljke
Iako je ova tema zaokupila brojne istraživače, naročito u 20. i 21. veku, postoje naučnici koji su skeptični i koji tvrde da su navedena istraživanja manjkava iz brojnih razloga, pa čak idu dotle da tvrde da muzika nema nikakav uticaj na rast i napredovanje biljaka, pa tako ni cveća.
Ako i Vi spadate u sumnjičave, najbolje je da pokušate da izvedete sopstveni eksperiment. Pa ipak, ako i nema nikakvog posebnog uticaja na cveće, malo je verovatno da neki lagani ritmovi umerene glasnoće mogu ometati napredovanje bilo koje vrste cveća, zar ne?