Milica Šćepanović, devojka Nebojše Glogovca donela je svet malu Sunčicu pre tri dana prirodnim putem, ali ono što je izdvaja od drugih porodilja je to što se porodila se u svom stanu.
Ali ona nije jedina mama koja se odlučila da se porodi kod kuće. Uradila je to i Irena Bulat Gjengsto pre tri godine. Ovo je njena priča.
Bio je 10. mart i deseti dan prenesene trudnoće kada je Irena dobila kontrakcije.
Odmah se javila babici Divni, koju je upoznala na predavanjima o porođaju kod kuće.
Divna je kao pravi profesionalac sve instrumente imala unapred zapakovane, sterilisane i spremne. Istog časa krenula je kod Irene. Dočekao ju je Irenin suprug Halvor, koji je takođe bio pripremljen za ovo neobično iskustvo. Kad su počeli malo intenzivniji bolovi, najviše u bokovima, on ju je snažno pritiskao i olakšavao joj nelagodnost.
– Niko me nije ništa zapitkivao, pustili su me da se njišem, pijem vodu, šetam… Divnina i Halvorova opuštenost opuštala je i mene. Imala sam četiri-pet jačih kontrakcija pre nego što mi je pukao vodenjak, što je značilo da porođaj počinje – priča Irena Bulat Gjengsto.
Voda me je opustila Na pripremama za prirodan porođaj Irena je naučila kako da prigrli svaki simptom početka porođaja i kako da mu se prepusti uz svesnu kontrolu situacije.
Najlepši deo priče za Irenu je onaj kad je porođaj počeo i kad je ušla u kadu punu tople vode.
– Čim sam uronila, sve je na nekoliko trenutaka stalo. Disala sam i gledala kako moj dah pravi male talase po površini vode i svoj odraz kako se na njima gužva… Osmehnula sam se. Bila sam tačno tu gde sam želela da budem. Nisam znala kad će se završiti porođaj i nije mi bilo bitno.
Irena se porodila kod kuće, u kadi, uz supruga i babicu Divnu. Pustili su je da se njiše, pije vodu, šeta… Ispunio ju je nepomućen mir dok je rađala svoju drugu bebu
Seća se kako ju je Divna stalno polivala vodom da joj ne bi bilo hladno. Suprug se udobno
smestio pored nje i tiho je bodrio. Svetla su bila prigušena, a u stanu se čula tiha muzika.
– Nisam se napinjala na silu. Kasnije me je Divna podsetila na refleks izbacivanja bebe. Čula
sam je kao govori kao kroz šapat da sam odlična i da uskoro izlazi glavica. Kad je došao taj trenutak, savetovala mi je da pokušam da iskontrolišem napon površnim disanjem da se perineum ne bi pocepao. To sam i učinila. Mislila sam da će taj deo biti bolan, ali nije.
Možda je voda zaslužna za to.Nakon nekoliko minuta izašala je beba. Babica je prihvatila malenog dečaka pod vodom, ne požurujući njegovo izranjanje. Odmah ga je stavila Ireni na grudi, on ju je pogledao, udahnuo i zaplakao.
Za Irenu i njenog supruga to je bio predivan trenutak.
– Pomislila sam u sebi da sam carica! Osećala sam se nadmoćno, ne u odnosu na druge, već na nekadašnju sebe. Suprug je bio presrećan, osećala sam da mi se divi. Sačekali smo da pupčanik prestane da pulsira, zatim ga je Divna presekla, a ja sam s bebom izašla iz kade jer je voda već počela da se hladi. Odmah sam zagrlila bebu Ugrejali su je, tad je izašla i posteljica. Beba je sisala i zaspala.
– Divna me je naučila koliko je važan prvi kontakt između majke i bebe. Do njega mora da dođe odmah po rođenju, a i prvi podoj treba da se dogodi ubrzo posle toga. Prvi sat posle porođaja niko ne sme da remeti jer to je temelj za budući detetov stav prema životu.
Nakon dojenja Irena se istuširala i pridružila svojim pomoćnicima. S osmehom su prepričavali neke komične delove celog događaja.
Oko ponoći, babica Divna je otišla svojoj kući, sigurna da je sa mamom i bebom sve u najboljem redu.
– Naš stariji sin odavno je spavao. Muž i ja smo legli, kao i obično, ali te noći sa još jednim
članom porodice.
Bili smo bliži nego ikada. Zaspali smo zadovoljni, srećni i puni ljubavi jedni prema drugima.
Reč stručnjaka
Dojte bebu
Babica Divna Miljković kaže da je porođaj bez medikamenata najbolji i za ženu i dete.
Trudnoća nije bolest, već normalno stanje, i samim tim je porođaj treba sam od sebe da počne i sam da se završi. Prvi kontakt majke i bebe mora da se ostvari odmah po rođenju, kao i prvi podoj ubrzo posle toga. Taj prvi sat niko ne sme da remeti jer on je temelj za budući detetov stav prema životu. Porodilišta su velike ustanove sa mnogo „bolesničkih“ kreveta i zaposlenih, ali tamo porodilja ne može imati svoju babicu. Tamo jedna babica brine o najmanje pet porodilja. Kod kuće jedna, pa i dve babice brinu o jednoj trudnici.
Uloga babice se, međutim, ne završava s porođajem.
Babica nastavlja da brine o porodilji i bebi prvih nedelja posle porođaja, sa posebnim akcentom na dojenje. Dojenjem svome detetu obezbeđujete dobar imunitet, optimalnu ishranu, pravilan razvoj i duševnu potporu. S obzirom na to da se babica Divna bavi jogom i vodi program „Pripreme trudnica za porođaj s jogom“, ona se s njima druži i tokom trudnoće.
Violeta Nedeljković za Alternativnu medicinu, izdanje Blic žene | Foto: RAS, Emil Čonkić